srijeda, 10. srpnja 2013.

Prehrambene restrikcije - RELIGIJA

Sve se češće susrećemo sa prehrambenim restrikcijama gostiju u ugostiteljskim objektima. U zdravstvenom kontekstu, najčešće prehrambene restrikcije su kod ljudi koji pate od alergija (tj. alergena), oboljelih od celijaklije ( ne smiju jesti gluten i proizvode u kojima se nalazi) i dr. Stoga je vrlo važna educiranost kako ne bi došlo do mogućih komplikacija koje mogu rezultirati gušenjem ili smrću. To će biti svakako tema za iduće objave, no u ovom postu posvetit ću se religijskim prehrambenim restrikcijama, jer utjecaj vjere na prehranu ima vrlo važnu ulogu.
Vjerska pripadnost uvelike određuje način prehrane suvremenog svijeta. Konzumiranjem uloge hrane u kulturološkom i religijskom okviru pokazuje se poštovanje i uvažavanje potreba i želja pripadnika i želja različitih vjerskih zajednica. Prilagodba svih sudionika lanca hrane ( proizvođači, kuhari i konobari ) potrebama tih istih potrošača značajno pridonosi i podizanju razine kvalitete proizvoda tj. jela.
U mnogim se religijama zabranjuje ili ograničava konzumacija hrane koja sadrži alkaloidne komponente ( kava, čaj, čokolada i dr.). Smatra se da takva hrana potiče živčani sustav, čime se narušava prirodna fiziologija organizma. Također se u mnogobrojnim religijama ograničava upotreba začina i dodataka hrani uz objašnjenje da prikrivaju prirodni okus hrane.
Da biste saznali koje su različitosti u odnosu prema hrani, navesti ću neke religije:

KRŠĆANSTVO

Rimokatolici godišnje imaju nekoliko većih svetkovina: Božić, Bogojavljanje, Veliki petak, Uzašašće i Duhovi. Uz sve te svetkovine veže se određena hrana i način prehrane. Post se prakticira tijekom korizme ( 40 dana ), zadnji petak u Adventu ( Došašću ), na Veliki petak i Čistu srijedu. Post simbolizira jačanje samodiscipline, iskupljenje, priznanje ali i razumijevanje za patnje siromašnih.
Hrana i piće, osim vode, izbjegavaju se sat vremena prije mise.

Pravoslavci također hranu i piće izbjegavaju sat vremena prije mise. Meso i svi proizvodi od životinjskog podrijetla zabranjeni su za vrijeme posta. Riba se izbjegava dok su školjke dozvoljene. Izrazito odani pravoslavci, tijekom posta izbjegavaju čak i maslinovo ulje.

Protestanti rijetko prakticiraju post. U njihovoj vjeri najvažnije svetkovine su Božić i Uskrs.

Mormoni pak poučavaju kako hranu treba konzumirati s ciljem izgradnje tijela, povećanja izdržljivosti i poticanje intelektualnih sposobnosti. U skladu s time, mormoni izbjegavaju duhan, alkohol, kavu, čaj i opojne droge. Izbjegavaju meso, sir, mliječne proizvode i začinjenu hranu. Savjetuju i potiču prehranu biljnog podrijetla kao što su žitarice, voće, povrće i orašasti plodovi.

Adventisti sedmog dana vjeruju u Kristov drugi dolazak te svetkuju biblijski sedmi dan ( subota ), od čega i potječe njihov naziv. Najčešće prakticiraju uravnoteženu vegeterijansku ili lakto-ovo-vegeterijansku prehranu. Pozornost pridaju unošenju vode u organizam, te ne konzumiraju sredstva ovisnosti: kava, čaj i alkohol su zabranjeni, a začini i začinsko bilje se izbjegavaju.

JUDAIZAM

Židovski prehrambeni zakoni poznati kao kašrut možda su najkompleksniji među svim religijskim zakonima vezanima uz prehranu. Hebrejska riječ košer doslovno znači "pripremljeno" ili "nešto što pristaje". Prema kašrutu, hrana nije samo tvar koja se unosi s ciljem osiguranja energije, već je to za njih određena obaveza prema Bogu koja ima osigurava duhovni sklad. Pridržavanje kašruta u krugu obitelji, kao i tijekom društvenih zbivanja ili izvan doma, snažna je odrednica židovske tradicije.
Jedno od osnovnih pravila u košer prehrani je da se nikada ne kombinira hrana iz skupina meso i mlijeko, te vremenski razmak između konzumiranja mesa i mlijeka može trajati od jednog do šest sati.
O međusobnom izbjegavanju ili kombiniranju, košer hrana podijeljena je u tri skupine:
Meso uključuje meso i kosti sisavaca i ptica, juhe ili umake načinjene od njih.
Mliječno uključuje mlijeko bilo koje košer životinje, sve mliječne proizvode ( vrhnje, maslac, sir...) te svu hranu koja sadrži čak i malu količinu mliječnih namirnica.
Parve hrana se smatra neutralnom, a to su: jaja, voće, povrće i žitarice, te se može jesti kombinirajući zajedno sa hranom iz skupina meso i mliječno.
Bitno je napomenuti da je sva nekošer hrana i ona koju je skuhao ne-Židov. Stoga mnogi ugostiteljski objekti koji nemaju kuhara Židova, moraju dobiti certifikat za košer kašrut pripremu hrane.

ISLAM
HALAL je arapska riječ koja znači dopušteno, a podrazumijeva hranu dopuštenu za konzumaciju po islamskim zakonima. Prema zakonu šerijata, hrana i aditivi mogu imati status:




Halal- dopušteno
Haram- zabranjeno
Mešbuh- sumnjivo

Iz čega proizlazi da je mešbuh haram dok se ne dokaže da je halal.
Budući da se zabranjuje konzumacija alkohola, halal hrana koja je pripremljena s alkoholom postaje haram. Svježe, konzervirano, smrznuto ili ukiseljeno voće i povrće je dozvoljeno. Međutim, ako je fermentirano ili stvara alkohol postaje haram. Žitarice su dozvoljene ako se ne pripremaju, miješaju ili kontaminiraju s haram proizvodima. Kruh i pekarski proizvodi fermentirani pomoću kvasca mogu sadržavati tragove alkohola i mogu biti haram, stoga najčešće konzumiraju beskvasni kruh levant. Muslimani poste za vrijeme Ramazana, kada je obavezno suzdržavanje od jela i pića od sumraka do zore. Post se smatra prilikom za zasluživanje Alahova prihvaćanja, oprst učinjenjih grijeha te razumijevanje i poistovjećivanje s patnjama siromašnih.
Mnogi ugostiteljski objekti koji žele pripremati hranu po zakonima islamske religije moraju dobiti certifikat.

HINDUIZAM

Hinduisti vjeruju u zakon uzroka i posljedica kao univerzalni životni princip utjelovljen na karmi koja označava posljedice ili zasluge. Hrana u takvom načinu razmišljanja i vjerovanja koji se temelji na odbacivanju svjetovnih želja ima značajnu ulogu. Hinduisti vjeruju da hrana ima osobnost. Meso tako predstavlja agresiju i mentalno stanje kao rajas, dok hrana biljnog podrijetla predstavlja mentalno stanje satva, stanje mira. Za njih je ideal vegeterijanska prehrana, iako konzumacija mesa nije striktno zabranjena. Govedina je uvijek zabranjena budući da se krava smatra svetom životinjom, dok je dopuštena konzumacija svinjetine. Mlijeko i mliječni proizvodu su isto dopušteni. Za hinduiste začinjena i aromatična hrana koja sadrži luk, češnjak i začinsko bilje i alkohol narušavaju duhovni sklad kojemu teže pa ih izbjegavaju.

BUDIZAM

Prehrambena pravila koja poštuju budisti u većoj su mjeri odraz životne filozofije nego vjerske doktrine, te se razlikuju o sekti i području djelovanja. Restrikcije hrane ovise o kulturalnim, geografskim i prehrambenim utjecajima. Budisti, slično kao i hinduisti, ne podržavaju ubijanje životinja i prakticiraju lakto-ovo-vegeterijanstvo. Međutim, neki konzumiraju meso samo ako nisu sudjelovali u ubijanju životinje, dok neki izbjegavaju meso i mliječne proizvode, dok svi izbjegavaju govedinu. 


Da bi se hrana u ugostiteljskim objektima mogla približiti očekivanjima vjernika ili gostiju koji konzumiraju takvu vrst hrane, nužno je poznavati specifičnosti prehrane u okviru različitih religija. Kod pružanja usluga toj skupini gostiju, važno je izbjegavati nagađanja o vjerskoj pripadnosti, a još je važnije poznavanje tehnike pripreme i pružanja usluge od strane kuhara i konobara.

Nema komentara:

Objavi komentar